Što znači zazivati ime Gospodnje?

Je li dovoljno zamoliti Isusa za pomoć i reći da se uzdam u Njega? Zazvati Njegovo ime? Hoću li biti spašen — je li to doista tako jednostavno?

Takva nam se pitanja javljaju, ili nam ih drugi postavljaju, nakon čitanja sljedećeg retka ili redaka sličnih onome u nastavku.

( Romans 10:13 )

Značenje gornjeg retka ponešto je drukčije i može se pogrešno protumačiti ako se izvadi iz konteksta. Taj je redak napisao apostol Pavao kako bi naglasio da je spasenje dostupno svakome — Židovu ili poganinu — tko iskreno zaziva Isusa Krista u pomoć i uzda se u Njega.

Postoji upozorenje da se klonimo praznih riječi koje ne proizlaze iz uvjerenja naših srca.

( Matthew 7:21-23 )

Možemo cijeli život živjeti kao „kršćani“ i ipak biti odbačeni od Isusa. Što onda doista znači vjerovati u Njega i ne biti odbačen? Što zapravo znači ljubiti Isusa, slijediti Ga ili se uzdati u Njega? U svakodnevnom životu teško da ćemo se potpuno pouzdati u nekoga ako znamo samo njegovo ime i ništa više.

Počnimo s istinskim razumijevanjem toga tko je Isus, što znači vjerovati da je On Mesija i što znači slijediti Ga na stvaran, živ način.

Mnogi od nas imaju vlastitu sliku Isusa — oblikovanu onim što smo čuli, vidjeli ili zamišljali. Jedni zamišljaju ljupku, gotovo nezemaljsku pojavu s crkvenih ikona; drugi misle na neodređenu ili apstraktnu osobu koja se jednostavno zove Isus; treći pak pred očima imaju čovjeka pribijenog na križ — ili nešto sasvim drugo.

Za Židove priznati Isusa kao Mesiju ima duboko značenje jer poznaju povijest, proročanstva i očekivanja vezana uz ulogu Mesije u njihovim životima i u svijetu. No za nekoga tko nije čvrst u teologiji, reći „Vjerujem u Isusa“ ili „Vjerujem da je On Mesija“ ponekad može postati tek prazne riječi — izgovorene bez shvaćanja onoga što te riječi doista znače.

Lako je tvrditi da vjerujemo bez razumijevanja, ali prava vjera poziva nas da idemo dublje — da upoznamo Isusa onakvoga kakav On uistinu jest, a ne samo kao sliku ili ideju.

Sam nam Isus govori što doista znači slijediti Ga i služiti Mu. Pozvani smo prepoznati da je Isus ljubav — i vidjeti Njegovu prisutnost u svom svakodnevnom životu, čak i u ovom trenutku. Pozvani smo vidjeti Isusa u ljudima oko sebe, ljubiti ih kao što bismo ljubili Njega i pomagati im kao što bismo željeli pomoći Njemu.

( John 13:34-35 )

( John 15:9 )

Slijediti Isusa znači manje misliti na sebe, a više na druge i njihove potrebe. Ne radi se o vanjskom dojmu — pa čak ni samo o odlasku na nedjeljna bogoslužja. Isus nas upozorava da Bogu ne služimo samo usnama, iskazujući Mu čast riječima dok su nam srca daleko od Njega.

( Matthew 25:35-40 )

Ne budimo poput onih koji su razapeli Isusa. Oni su Pisma poznavali mnogo bolje od većine nas; duboko su ih proučavali. Ipak su promašili samu bit — nisu shvatili da vječni život ne dolazi samo iz poznavanja Pisama, nego iz poznavanja Onoga na koga Pisma upućuju: Isusa, Mesije.

( John 5:39-40 )

Što znači slijediti i ljubiti Isusa

Slijediti Isusa ne znači samo diviti Mu se izdaleka; to znači hoditi putem kojim je On hodio, sa srcem oblikovanim po Njegovu srcu. Ljubiti Isusa znači odražavati Njegov duh — biti ponizan, služiti drugima i ljubiti čak i kada nas to nešto stoji.

Isus je ponizio sam sebe više nego što možemo zamisliti. Premda je Kralj kraljeva, kleknuo je kako bi oprao noge svojim učenicima. Pokazao nam je da veličina u Kraljevstvu Božjem nije u tome da budemo uzvišeni, nego da se spustimo kako bismo podigli druge.

Slijediti Njega znači odložiti oholost i sebične ambicije te uzeti ručnik služenja, baš kao što je On učinio.

( John 13:14-15 )

( Matthew 20:26-28 )

Ljubiti Isusa znači i ljubiti druge — ne samo one koje je lako voljeti, nego i one koji nas povrijede, izdaju ili ne razumiju. Isus je oprostio onima koji su Ga razapeli, moleći svog Oca da im oprosti. Ako Ga doista ljubimo, moramo istu milost i oproštenje iskazivati ljudima oko sebe.

( Luke 23:34 )

( John 13:34 )

Razumjeti tko je Isus

Vjerovati u Isusa ne znači samo vjerovati da je On nekoć živio na Zemlji. To znači prepoznati punu slavu onoga tko On jest:

• Isus je postojao prije nego što je svijet nastao. On je vječna Riječ Božja po kojoj je sve stvoreno.
• Svijet je postao po Njemu. Svaka planina, svaki ocean, svaki naš dah nosi Njegove otiske prstiju.
• Sišao je s neba, obukao se u ljudsko tijelo i živio među nama — potpuno Bog i potpuno čovjek — kako bi hodio s nama, poučavao nas i naposljetku nas spasio.

( John 1:1-3 )

( Colossians 1:16-17 )

( John 1:14 )

Iako Isus nikada nije sagriješio, dragovoljno je pošao na križ kako bi podnio kaznu za naše grijehe. Trpio je i umro umjesto nas, da bismo mi, koji smo krivi, mogli primiti oproštenje i imati vječni život s Njim.

( 2 Corinthians 5:21 )

( 1 Corinthians 15:3-4 )

No smrt Ga nije mogla zadržati. Isus je uskrsnuo, ne kao duh ili uspomena, nego u svom fizičkom, proslavljenom tijelu. Njegovo je uskrsnuće raskinulo okove smrti i slomilo Sotoninu moć.

( Revelation 1:18 )

( Hebrews 2:14 )

Budući da On živi, i mi ćemo živjeti. Njegova je pobjeda sada naša nada, naša baština i naša budućnost. Slijediti Isusa znači vjerovati u to svim srcem — i svakoga dana živjeti u tom svjetlu.